Raditi u Beču

CoV Language Selector

Radni odnos i ugovor o radu

Što je radni odnos/Arbeitsverhältnis?

Ako radite za nekoga, vi ste u radnom odnosu. U tom ste slučaju zaposlenik koji radi za poslodavca. Vodite računa o tome da prije početka radnog odnosa od poslodavca dobijete takozvanu „Dienstzettel“/potvrdu o zaposlenju ili ugovor o radu/Arbeitsvertrag.

U radnom ugovoru ili u potvrdi navedena su vaša prava i obveze, kao i prava i obveze vašega poslodavca.

Dame mit Visierhelm hält ein Schweißgerät und steht in einer Halle der Wiener Stadtwerke zwischen Gleisen
Bildbeschreibung

Što je ugovor o radu/Arbeitsvertrag?

Ugovor o radu je pisani dokument. Kao zaposlenik ga trebate dobro pročitati. Ako niste zadovoljni nekom točkom ugovora, to trebate raspraviti s poslodavcem odmah, najbolje prije početka rada. 

Više o tome možete saznati na besplatnim predavanjima StartWien 

Kolektivni ugovor/Kollektivvertrag

Kolektivni ugovor/Kollektivvertrag (KV) je pisani sporazum zaključen između zastupnika zaposlenih/sindikata i zastupnika udruge poslodavaca. U njemu su regulirana prava i obveze zaposlenika u branši za koju ugovor vrijedi. 

5 najvažnijih odredbi svakog kolektivnog ugovora:

  1. Normalno radno vrijeme: dnevno i tjedno
  2. Rokovi prilikom davanja otkaza 
  3. Prekovremeni sati i način njihova isplaćivanja/konzumiranja, dodaci za službu vikendom i praznikom/blagdanom
  4. Platna šema/Gehaltsschema, najniža plaća, napredovanje
  5. Primanje dodatnih plaća: Božićnica i plaća za godišnji odmor
     

Što mora stajati u ugovoru o radu?

Početak radnog odnosa i točna djelatnost

U svakom radnom ugovoru stoji datum zasnivanja radnog odnosa. Svaki zaposlenik prijavljen je Zavodu za zdravstveno osiguranje (npr. Österreichische Gesundheitskasse(ÖGK)) od prvog dana radnog odnosa . Zaposleniku se prvog dana na poslu predaje kopija provedene prijave. 

U ugovoru o radu opisana je vaša konkretna djelatnost. U njemu piše i koji se kolektivni ugovor primjenjuje i koji zakoni vrijede za taj ugovor.

Mjesto rada i radno vrijeme 

Der Arbeitsort je mjesto na kojem obavljate svoje radne zadatke. 

U ugovoru o radu stoji ugovoreno normalno radno vrijeme: kada i koliko sati tjedno radite. Ugovor uz to može sadržavati i pravila o prekovremenim satima/Überstunden.

Normalno radno vrijeme u Austriji iznosi 40 sati tjedno. U nekim branšama ili tvrtkama vrijede druga normalna radna vremena (npr. 38,5 ili 39 sati tjedno). Dnevno radno vrijeme ne smije prelaziti 12 sati po danu, odnosno 60 sati u tjednu.

Teilzeitarbeit znači da tjedno radite manje od predviđenog normalnog radnog vremena.

U Austriji postoje zakonski regulirane pauze. Ako radite više od 6 sati, morate imati pola sata pauze. 

Što su prekovremeni sati?

Ako radite dulje od normalnog dnevnog (npr. 8 sati) ili tjednog radnog vremena (npr. 40 sati) Vi ostvarujete prekovremene sate/Überstunden. Njih vam mora naložiti i odobriti poslodavac. S poslodavcem možete ugovoriti i hoće li vam ih isplaćivati ili će vam ih vratiti kao slobodno vrijeme/Zeitausgleich. 

Plaća/Entgelt

Za svoj rad dobivate Gehalt (kao namještenik) odnosno Lohn (kao radnik), što su dva naziva za plaću. Uz to u kolektivnom ugovoru za vašu branšu može biti ugovoreno da morate dobivati i određene doplatke na osnovnu plaću/Zulagen, Zuschläge. Onda se vaš cjelokupni prihod naziva „Entgelt“. U ugovoru o radu, odnosno u tarifnom pravilniku piše koliku plaću dobivate za svoj posao i kojeg vam se datuma ona isplaćuje.

Ako zarađujete više od tzv. Geringfügigkeitsgrenze (granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi), vi ste temeljem svojeg radnog odnosa automatski potpuno osigurani. To znači da imate zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te da ste osigurani u slučaju nezgode na radu i nezaposlenosti. Ako zarađujete ispod gornje granice, osigurani ste samo u slučaju nesreće na radu. 

Na kraju mjeseca poslodavac vam mora dati obračun plaće/Lohn- bzw. Gehaltsabrechnung. Tu možete vidjeti kolika vam je bruto-plaća, koliko vam je oduzeto na temelju zakonskih doprinosa (socijalnog osiguranja i poreza na plaću), kao i koliko vam je neto isplaćeno. 

Odmor, bolovanje i odsustvo za njegu

Godišnji odmor/Urlaub

Kao zaposlena osoba vi imate pravo na pet tjedana plaćenog odmora/Urlaub godišnje. Odsustvovanje zbog odmora morate u svakom slučaju ugovoriti sa svojim poslodavcem. 

Bolovanje/Krankenstand

Ukoliko se razbolite ili doživite neku nezgodu, to morate neodložno javiti svom poslodavcu, a u svoju tvrtku trebate poslati potvrdu o bolovanju/Krankenbestätigung. Za jedno određeno vrijeme provedeno na bolovanju primate i dalje punu plaću. 

Odsustvo za njegu/Pflegefreistellung

Ako Vam se razboli član obitelji s kojim živite u istom kućanstvu ili mu je potrebna njega, vi godišnje možete dobiti jedan tjedan takozvanog odsustva za njegu/Pflegefreistellung. Ako imate dijete mlađe od 12 godina, možete dobiti još jedan dodatni tjedan za njegu, tako da je maksimum dva tjedna godišnje. 

Završetak radnog odnosa

Radni odnos se može okončati npr. davanjem otkaza ili otpuštanjem. 

Otkaz/Kündigung

Otkaz/Kündigung može dati zaposlenik ili ga njemu može izreći poslodavac. On označava jednostranu izjavu jednog od ugovornih partnera da je radni odnos završen. Uredni otkaz podrazumijeva određeni otkazni rok/Kündigungsfrist i termin završetka radnog odnosa/ Kündigungstermin, koji ne ovise o dogovoru poslodavca i zaposlenika. Obje strane otkaz mogu izreći u svako vrijeme i bez navođenja razloga: pismeno, usmeno,  SMS-om, E-Mail-om, WhatsApp-om, nekom drugom službom za kratke poruke ili fax-om. Otkaz se zaposleniku može dati i tijekom korištenja odmora ili bolovanja. 

Otpuštanje/Entlassung

Izvanredno okončavanje radnog odnosa slijedi otpuštanjem zaposlenika ili njegovim istupanjem iz radnog odnosa/Entlassung, Austritt. Za otpuštanje mora postojati neki zakonski temelj, odnosno razlog. U tom se slučaju radni odnos završava momentalno. 

Ured za zapošljavanje (AMS)

U slučaju okončanja radnog odnosa, obraćate se Arbeitsmarktservice Wien (AMS). Tamo se prijavljujete kao osoba koje traži posao/arbeitsuchend i podnosite zahtjev za primanje novčane potpore za nezaposlene/Arbeitslosengeld. AMS nakon podnošenja zahtjeva provjerava imate li pravo na ovu potporu. Zavod vam pomaže i u traganju za novim radnim mjestom/Arbeitsuche i upućuje vas u slučaju potrebe na neki od tečajeva za dalje obrazovanje/Weiterbildung.

Da biste mogli koristiti potporu AMS-a, vi morate biti nezaposleni, sposobni i voljni za rad, odnosno stajati na raspolaganju (arbeitslos, arbeitsfähig, verfügbar, arbeitswillig). To znači da morate biti zdravi (ne na bolovanju), nalaziti se u Austriji i biti spremni u svako vrijeme prihvatiti novo radno mjesto. 

Za vrijeme primanja novčane potpore, vi ste automatski zdravstveno i mirovinski osigurani i imate osiguranje u slučaju nezgode. 

Informacije i savjetovanje

Zaposlenici se mogu obratiti Radničkoj komori Beča/Arbeiterkammer Wien(AK) kako bi dobili besplatne informacije i potporu. Članovi sindikata/Gewerkschaft imaju pravo na njihovo savjetovanje. Privatni poduzetnici se kao članovi Gospodarske komore Beča/ Wirtschaftskammer Wien njoj  mogu obratiti za savjete i informacije. 

Startcoaching – Savjetovanje za vaš dobar start u Beču

  • U okviru besplatnog termina za razgovor možete postaviti sva pitanja na svom materinskom jeziku

  • Dobivate obavijesti o traženju stana, radnim ugovorima, izboru škole za djecu, Integracijskom sporazumu I drugim temama

  • Podržavamo vas prilikom traženja odgovarajućeg tečaja njemačkog jezika

I ovo bi vas moglo zanimati

Kontakt MA17

Imate još pitanja?

Tim projekta StartWien Odjela za integraciju i diverzitet (MA 17) rado će vam dalje pomoći.

Stadt Wien - Integration und Diversität
1080 Wien, Friedrich-Schmidt-Platz 3

E-Mail: post@ma17.wien.gv.at
Telefon: +43 1 4000-81510

Ostanite u kontaktu s nama:
Prijava za bilten